Naš povrtnjak
   
 
Mediteranska kuhinja poznata je po svježim namirnicama, ali i bogatstvu okusa i mirisa. Stoga u vrtu uzgajamo raznovrsne biljke, voće i povrće kako biste mogli uživati u aromatičnim, mirisnim, začinskim, divljim i kultiviranim plodovima i biljkama koje su jestive, ali i ljekovite, pa tako obogaćuju našu svakodnevnu ponudu svježe pripremljenih jela. Cijelo obiteljsko imanje okruženo je malim vrtovima prepunim povrća, voća i začinskog bilja, tipičnim za mediteranski način življenja i kuhanja – dok se hrana priprema sve je na dohvat ruke, samo je potrebno izaći i ubrati! Ponosni smo i na naš bio povrtnjak u sklopu botaničkog vrta, koji predstavlja tipičan obiteljski vrt u Dalmaciji. Stvoren je u svrhu čuvanja starih dalmatinskih poljoprivrednih vrsta, ali i za berbu plodova tijekom sezone. Stoga u našem povrtnjaku uzgajamo tipične povrtne kulture Dalmacije koje također koristimo u pripremi jela.
KRUMPIR 

(lat. Solanum tuberosum)
Niti jedno povrće nije toliko mnogostrano, kao skroman krumpir. Jednako fin u kuhanom, pečenom ili prženom obliku, krumpir rijetko dobiva pohvale koje zaslužuje. Posebno slastan je kada se priprema ispod peke, a koristimo ga i u izradi domaćih njoka.
više...
Često se zaboravlja da je ova skromna namirnica igrala važnu ulogu u povijesti čovječanstva. Puno puta spašavala je ljude od gladi tokom rata ili u područjima loših klimatskih uvjeta. U mnogim zemljama krumpir je pogodovao rastu stanovništva i ekonomskom razvoju. Krumpir su prvi počeli uzgajati Indijanci iz Perua prije više od 4000 godina, a danas postoji preko 1000 vrsta krumpira. Krumpir je četvrta najviše uzgajana kultura u svijetu, a ova namirnica se danas koristi u svakom dijelu svijeta. Također, on se koristi ne samo kao hrana, nego i kao lijek, a većinom u vidu obloga za snižavanje tjelesne temperature i sl. Zbog njegovog lakog uzgoja, hranjivosti i bogatstva nutrijenata, dostupnosti tijekom cijele godine te mnogostrukih načina pripremanja krumpir je jedna od najzastupljenijih namirnica u Dalmaciji. 
manje...
RAJČICA/POMA 

(lat. Solanum lycopersicum)
Upotreba rajčice kao kultivirane vrste u ljudskoj prehrani povezuje se s autohtonim narodom Meksika. Pretpostavlja se da su tijekom španjolske kolonizacije Amerike, Španjolci došli u kontakt s rajčicom te je tim putem došla i u Europu. Malo je biljaka tako brzo i uspješno osvojilo svijet.
više...
Tijekom 16. st, uzgoj i uporaba rajčice velikom brzinom proširila se i u druge dijelove Europe, pa je tako rajčica postala jednom od najraširenijih povrtnih kultura diljem svijeta. Botanički gledano, rajčica je voće. Međutim, smatra se "kulinarskim povrćem" jer ima znatno niži sadržaj šećera i tipično se poslužuje kao salata ili dio nekog glavnog obroka, a ne kao desert. Sočni plodovi upotrebljavaju se svježi, kuhaju, konzerviraju ili prerađuju te su čest dodatak kuhanim jelima. Rajčica i proizvodi od rajčice od davnina zauzimaju posebno mjesto u ljudskoj prehrani zbog svojih specifičnih senzorskih i kulinarskih svojstava te bogate nutritivne vrijednosti. Bez aromatične i mirisne rajčice, skoro da je nezamisliva tipična mediteranska prehrana, a poznato je da je upravo ova vrsta prehrane od strane mnogih svjetskih stručnjaka proglašena najboljom i najoptimalnijom za ljudski organizam.
manje...
PAPRIKA 

(lat. Capsicum)
Smatra se da paprika potječe iz Južne Amerike, gdje se uzgaja tisućama godina. Povijesni ostaci iz Perua ukazuju na to da su se u Srednjoj i Južnoj Americi konzumirale još prije 9600 godina. Kolumbova putovanja i robne razmjene donijele su papriku u Europu, gdje je vrlo brzo proširena i kultivirana.
više...
Naime, 1494. godine dr. Chanca, liječnik iz Sevilje koji je pratio Kolumba na putovanju do Amerike, prvi je opisao plodove paprike – tadašnjim Europljanima nepoznate biljke. Svaki vrt u koji se zasadi paprika obogati širokom paletom sorti, različitih oblika i boja koje variraju od zelene, žute, narančaste, crvene, ljubičaste ili smeđe. Plod većine vrsta paprika sadrži kapsaicin, a količina kapsaicina u plodu vrlo je varijabilna i ovisi o genetici i okolišu, sorti, uzgoju… Paprika je jedna od najpopularnijih vrsta povrća u svijetu, a jedan od razloga njene omiljenosti je i njen okus, zbog kojeg je sastavni dio mnogih sirovih i kuhanih jela te predstavlja nezamjenjiv začin. Osim kao prehrambeno povrće i začin, određene vrste paprika koriste se i kao prirodni izvor ljekovitih sastojaka te se rabi u pučkoj medicini za niz pripravaka. Paprika je visoko cijenjeno povrće, hranljivo te bogato ljekovitim sastojcima i zbog toga preporučljiva u prehrani. Najbolja i najzdravija za jelo je svježa, toplinski neobrađena paprika, ali je čest sastojak ili začin mnogim jelima diljem svijeta.
manje...
Tikvica

(lat. Cucurbita pepo)
Postoje razne vrste tikvi, bundeva i tikvica i sve imaju vrlo široku primjenu u kulinarstvu! Plodovi su bogati vitaminima C, B, i K, a iako tikvice nazivamo povrćem, botanički one pripadaju voću. Osim plodova u kulinarstvu se koriste i cvjetovi.
više...
Među ostalima, postoje tzv. ljetne tikvice ili zuccini, koje imaju nisku energetsku vrijednost, ali su pune vode pa su idealna ljetna hrana. Čim stigne ljeto, ovo povrće postaje glavna namirnica u domovima diljem Dalmacije, jer nema što se od tikvice ne može pripremiti ili jela gdje se tikvica ne može iskoristiti. Blagog okusa i mirisa ovo je povrće izuzetno ukusno i kao glavno jelo i kao prilog. Najčešće se pripremaju u kombinaciji s tradicionalnim dalmatinskim namirnicama kao što su rajčice, maslinovo ulje ili češnjak kada se sljube u istinsku kulinarsku kreaciju, bilo punjene s povrćem ili mesom, pohane ili kao polpete, grillane, pečene ili kao dodatak kuhanim jelima poput juha, rižota i variva s mesom. Varijacijama s tikvicama zaista nema kraja!
manje...
Peršin

(lat. Petroselinum crispum)
Peršin je vrsta biljke cvjetnice porijeklom iz Sredozemlja, odomaćena danas i drugdje u Europi. Mnogobrojni kultivari uzgajaju se u zemljama širom svijeta, a ponajviše se koristi kao začin te kao povrće.
više...
U kuhinjama širom svijeta, korijen i lišće vrlo su često i  rado u uporabi, a najčešće kao začini za poboljšanje okusa raznih jela, osobito za juhe te za dekoracije. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti niti jedna svjetska kuhinja. Toliko smo navikli na peršin, da često i ne razmišljamo o tome da on nije samo začin nego i biljka koja ima visoke nutritivne vrijednosti i ljekovita svojstva. Poznato je da su još stari Egipćani koristili divlji peršin kao sredstvo za liječenje bolesti bubrega i mokraćnih putova. Peršin je bio glavna namirnica rimskih gladijatora, jer su vjerovali da će im dati posebnu snagu, brzinu i spretnost. Kod peršina je jednako koristan i korijen i list. Zbog svojih ljekovitih svojstava rado se koristi i u tradicionalnoj medicini, ali je prije svega nezamjenjiv začin u svakodnevnom stvaranju svježih kulinarskih kreacija!
manje...
Češnjak

(lat. - Allium sativum)
Češnjak (bijeli luk) je možda i prva biljka na svijetu koja je službeno proglašena ljekovitom. Pored visoke nutritivne vrijednosti, obilja vitamina i minerala, najvažniju zdravstvenu vrijednost daje mu biljni antibiotik – alicin.
više...
Znanstveno su potvrđeni mnogi pozitivni učinci na zdravlje prilikom konzumacije češnjaka. Pa, iako se mnogi ne mogu složiti oko njegovog okusa i mirisa koji je izuzetno karakterističan i intenzivan, u Dalmaciji je prehrana bez češnjaka nezamisliva. Ponekad je dovoljno da uz češnjak i koju kap maslinovog ulja i morske soli umočite domaći kruh i gozba može početi. Neka su jela nezamisliva bez češnjaka, a čest je dodatak i ribljim i mesnim specijalitetima. U pripremi većine tradicionalnih kuhanih jela Dalmacije koristi se pešt – pasta od češnjaka, luka, peršina i domaće pancete.
manje...
Patlidžan / Balancana

(lat. Solanum melongena)
Patlidžan ili balancana je povrće koje prepoznajemo po plodovima ljubičasto-plave boje. Najčešće se uzgaja kao povrtna kultura upravo zbog svojih plodova koji su višestruko upotrebljivi u kulinarstvu.
više...
Botanički klasificiran kao bobica, plod sadrži brojne male, mekane, jestive sjemenke koje su gorkog okusa. Stoga patlidžan nije pogodan za konzumiranje sirov zbog sadržaja gorkih tvari i solanina pa se uglavnom termički obrađuje. U kulinarstvu se pari, prži ili kuha kao povrće u raznim jelima. Vjeruje se da je ova biljna vrsta iz Indije, gdje i dalje samoniklo raste. Patlidžani su neobično povrće koje pruža niz jedinstvenih i maštovitih kulinarski kreacija. Plodovi patlidžana su česti gosti na jelovnicima ljubitelja povrća širom svijeta, a u veganskim kuhinjama slove kao prava poslastica te znalački pripremljeni mogu biti savršena i ukusna zamjena za meso. Osim kao hranjiva povrtna kultura, patlidžan se u pojedinim zemljama primjenjuje i u medicinske svrhe zbog njegove nutritivne vrijednosti jer po svom sastavu ima niz zdravstvenih prednosti. U mediteranskoj kuhinji, balancana je prava zvijezda mnogih jelovnika, a svojim osebujnim okusom posebno zavodi u kombinaciji sa začinskim biljem – tada Vas na prvi zalogaj odvede na mediteranske obale! 
manje...
Salata

(lat. Lactuca Sativa)
Zelena salata od davnina je zauzela svoje mjesto u kulinarstvu širom svijeta. Njeno porijeklo nije točno utvrđeno, no prema nekim istraživanjima današnja salata je potomak samonikle vrste s područja Sibira. Još su stari Grci i Rimljani prepoznali njena dragocjena svojstva.
više...
Hipokrat, otac medicine, pripisivao joj je snažna ljekovita svojstva. Smatra se da su zelenu salatu najprije uzgajali drevni Egipćani, koji su biljku cijenili zbog njezinih sočnih listova i sjemenki bogatih uljem. Tijekom stoljeća ljudske potrošnje, uz glavnu uporabu kao lisnato zeleno povrće, razvio se veliki broj sorti koje se mogu naći u mnogim vrtovima. Kod zelene salate vrijedi pravilo: što je lišće tamnije, to je veća nutritivna vrijednost. Zbog neupućenosti događa se da mnogi bacaju prve, vanjske listove, jer su za razliku od mekog ukusnog nutarnjeg dijela suviše tvrdi i žilavi. Ova biljka s pravom pripada u skupinu namirnica koje bismo trebali svakodnevno konzumirati. Možda energetski jeste među siromašnijima, ali zato obiluje vodom, što je čini idealnom namirnicom mediteranske prehrane.
manje...
Raštika

(lat. Brassica oleracea var. acephala)
Iako danas nepravedno zapostavljeno i pomalo zaboravljeno, ovo izuzetno zdravo i hranjivo mediteransko povrće (na hrvatskom još i rašćika, raštan,) bilo je cijenjeno još u antičko doba.
više...
Danas se uzgaja u vrtovima u Dalmaciji – osobito Dalmatinskoj Zagori, a na ovim prostorima ljudi su je počeli saditi početkom 4. stoljeća. Kao povrtna kultura uzgaja se i u priobalnom dijelu Hrvatske te na otocima i u Hercegovini. Izrazito je skromnih zahtjeva, podnosi visoke temperature i sušu tijekom ljeta, kao i niske temperature i snijeg tijekom zime te različite tipove tla. Od svih kupusnjača najviše obiluje beta-karotenom, a bogata je i kalijem, cinkom, manganom, magnezijem, fosforom i željezom te omega-3 masnim kiselinama i triptofanom koji regulira san. Idealna je namirnica za zdravu prehranu jer je bogata hranjivim tvarima, a niskokalorična je: jedna šalica kuhane raštike ima samo 49 kalorija!
manje...