Naša jela
 
U našoj kuhinji, ideje se oblikuju dok kombiniramo najbolje sastojke iz vrta koji se netom ubrani već u slijedećem trenutku, pretvaraju u nenadmašno gastronomsko iskustvo! Naša je hrana slikovita baš kao i Dalmacija, temeljena na lokalnim namirnicama i domaćem začinskom bilju koji skupa kreiraju sklad tradicije i modernog kulinarstva.
Jednostavne, sezonske i lako dostupne namirnice okosnica su tipične autohtone dalmatinske kuhinje, koja je nezaobilazno obogaćena svježim začinima pa pritom nastaju zdrava, mirisna i ukusna jela. U njoj se jasno osjeća filozofija korištenja malenog broja svježih sastojaka, koji su se nekada samo umijećem i kreativnošću mogli stopiti u nešto što nadilazi same namirnice. Stoga, samo svježe, lokalno i minimalno obrađeno naša je nit vodilja te snažno propagiramo krilaticu "od vrta do stola"!


Pašticada – kultni dalmatinski specijalitet!Pašticada je jelo koje asocira na Dalmaciju, u njemu se iščitava tradicija Dalmacije i njena duboka povezanost sa Sredozemljem i nema te kuće u Dalmaciji koja vam neće predstaviti svoj recept za nju. Na velikom ispitu dalmatinske kuhinje, pašticadi, svačija mama ili nona ima najbolji recept, na njoj se slama ili gradi slava dobra kuhara. A svako posebno jelo ima svoj tajni sastojak koji treba pomno čuvati u obitelji i koji varira u nebrojenim inačicama svih tradicijskih jela. Želimo Vam ponuditi baš našu pašticadu s ručno rađenim njokima – jer i naš je obiteljski recept strogo čuvana tajna!
više...
Nekada davno naše su se bake znale natjecati u tome čija je pašticada „prava“, ali istina je da prave pašticade nema - svaka obitelj sprema je na svoj način, po nekom svom receptu, a svakome je najbolja baš ona na kojoj je odrastao, jer se okusi i mirisi djetinjstva spajaju u neraskidive lance. Nije jednostavno pripremiti pašticadu. Treba tu ljubavi, vremena i truda! Tradicionalna pašticada s priprema danima. Odabir mesa je važan - najčešće su to goveđi frikando ili meso od buta, koji se pomno špikuje korjenastim povrćem, pancetom i češnjakom, odabiru se mirisni začini, nakon čega meso treba odležat u octu. Da bi meso zadržalo sočnost, zapeče se naglo sa svih strana. Nakon toga u istoj masnoći poprži se povrće, karamelizira prošekom, a sve skupa kasnije će prožeto začinima dati fini lijepi gusti umak. Ponekad je za pripremu potrebno i po 3 sata, jer je važno da se kuha na laganoj vatri. Ključna stvar kod pašticade jest balans tri okusa: slatko, kiselo i gorko. Tradicionalno, pašticada se servira s njokima. Ali, ne bilo kakvim njokima – i za njih je potrebno puno ljubavi i truda, kao i spretne i vrijedne ruke koje će stvoriti male kreacije, također iz pomno biranih i čuvanih receptura!
manje...


sirna platANašu sirnu platu čine vrhunski sirevi ovoga podneblja, nastali na škrtoj zemlji, poput paškog sira koji je uvršten na Listu zaštićenih kulturnih dobara RH ili lećevački sir – brand Zagore – koji se posluživao još na dvoru austrijskog cara Franje. Kušajte neuobičajene kombinacije: naš tradicijski kolač od suhe smokve ili šljiva u kombinaciji s aromatičnim sirom, tapenadu od zelenih maslina kao predivan namaz koji savršeno ide uz domaći kruh ili sezonski namaz od rajčice, luka i bosiljka, koje prati i dobra kap vina od autohtonih sorti.
više...
Poznato je da su prvi poznati stanovnici Dalmacije bili pripadnici ilirskog plemena Dalmati, od čijeg je imena i regija dobila ime Dalmacija. Ali, možda je manje poznato da etimološki stara ilirska riječ dalma (delma) znači ovca, upućujući tako da je Dalmacija regija ovaca odnosno ovčara. Time se zapravo ukazuje na iznimnu povezanost i važnost ovčarstva, ali i stočarstva općenito, kao i uzgoja domaćih životinja na ovim prostorima. Ponegdje gotovo i u nemogućim uvjetima, po otocima ili Zagori koje je nemilice šibala ljuta zimska bura, uzgojem i križanjem s vremenom nastaju svojevrsna savršenstva i izvorne dalmatinske pašmine, kao npr. tradicijska pasmina goveda Buša ili pasmina ovaca Dalmatinska pramenka, od čijeg se mlijeka proizvode izvorni proizvodi poput vrhnja, skute ili mladog i punomasnog sira. Danas se možemo podičiti najkvalitetnijim sirevima. I upravo taj savršeni spoj kamena, posebnog vjetra – bure, čiste vode i zraka te miomirisnog bilja kojima se hrane stada, posebno je važan u stvaranju vrhunskih sireva. Uživajte u sljubljivanju okusa sireva s tradicionalnim proizvodima poput „smokvenjaka“ ili marmelada i dobroj domaćoj kapljici!
manje...


Mesna plataPostoji taj „ljekoviti“ vjetar po imenu bura, koji je u ovim krajevima presudan za mnoge stvari. Pa i kod sušenja mesa! Puno je domaćih delikatesa u Hrvatskoj koje svoje vrhunske gurmanske epitete duguju baš tim specifičnim klimatskim uvjetima. Među njima izdvajamo i prave, domaće kobasice, pancetu, pečenicu i pršut koji su nenadmašni u svojim kombinacijama okusa i začina, kako na platama tako i kod pripreme kuhanih jela.
više...
Kako smo već spomenuli, taj "ljekoviti" vjetar po imenu bura, u ovim je krajevima presudan za mnoge stvari. Kapljice mora koje bura nanosi čisti su dezinficijens. K tome, posolica koja ostaje na travi koju pasu životinje daju posebnu aromu njihovu mesu i mlijeku, pa je upravo bura zaslužna i za drugu jadransku deliciju, pršut koji se suši na buri. I dok za vrijeme južine ljudi dime meso u svojim pušnicama i na kominima, u burnim danima obično se meso iznosi vani. Buru svi vole - ona donosi svježinu i suhost s kontinenta te zdravo vrijeme koje rastjeruje oblake, suši robu, zapusima mete ulice… Dalmatinci je zovu ne bez razloga - 'čista žena'! Bura je i romantična, posebno uz oganj komina kada povezuje obitelji, veže susjede i okuplja prijatelje, dok se priprema dobra domaća "spiza", obično zalivana domaćim vinom i klapskom pismom. Tako Vam dragi moji nastaju te mirisne šarenolike mesne kreacije – prožete ljubavlju, solju i burom! Jedna od najvažnijih delikatesa Dalmacije svakako je pršut. Pršut ima najdulju, stoljetnu tradiciju u Dalmaciji. Svoj kraljevski status zaslužio je kvalitetom i kakvoćom koja se mjeri okusom, bojom, mirisom, mekoćom odnosno svježinom, a tajna dobro osušenog pršuta skriva se u tradicionalnom umijeću i strpljivosti, ali i vječnoj simfoniji izmjene vjetrova. Dalmatinski pršut je gastronomski specijalitet, a priprema se od mesa (najčešće dio stražnje noge) svinje. Nakon soljenja i zaštite, pršuti se oko 70 dana lagano dime uz protok svježeg zraka i izvor dima. Biraju se kvalitetne vrste drveta pri čemu se dobija specifična boja i aroma pršuta. U Dalmaciji je kao delicija neizbježno serviran kao dio predjela. Još je jedna mesna delikatesa dio tipične dalmatinske plate – panceta – nastala kao i pršut u želji da se mesu produži rok trajanja. Danas je i ona savršena gurmanska priča za sebe i neizostavna sudionica tradicionalne kuhinje. Ako je pršut kralj, panceta je svakako kraljica! Pravi gurmani znaju da iza svake dobre pancete stoji puno rada i poznavanja lokalnih specifičnosti. Nakon odabira mesa potrbušine svinje, ono se posebno reže, stavlja u salamuru od soli, papra i začina, a meso je potrebno ostaviti da odstoji i okretati ga svako 2-3 dana. Tek nakon toga ide kratki proces dimljena na biranom dalmatinskom bilju, dok cijeli proces sušenja i dimljenja traje oko 70ak dana. Panceta nije samo sastavni dio tradicionalnog hladnog predjela, ona je jednako nezamjenjiva kod pripreme većine tradicionalnih jela. Ipak, u kombinaciji s domaćim sirevima i kruhom ispod peke, osvojit će i najzahtjevnija nepca!
manje...


Povrtna juhaZavirite u miomirisni tanjur našeg vrta – u potpunosti prirodna, krepka juha na bazi temeljca i povrća iz bio uzgoja! Juhe tradicionalno radimo od korjenastog povrća i začina, ali ovoj smo juhi dodali i buću koja joj daje slatkasti okus i prirodnu gustoću. Time je tradicionalno „siromašna juha“ kuhana isključivo od povrća, dobila nutritivnu vrijednost i bogatstvo okusa. Osim prekrasne boje i mirisa, dodatno je aromatizirana i svježim začinskim biljem.
više...
Riječ restoran dolazi od izraza restaurirati, tj. proizašla od francuskog glagola restaurer (obnoviti). Ta je francuska riječ i u francuskom jeziku kroz povijest mijenjala značenje. Naime, do 1765., kada su u Parizu otvorili prvu restauraciju, ta je riječ imala značenje ”izdašno jelo koje oporavlja, krijepi”, a riječ restoran kako je danas rabimo tek kasnije dobiva svoje značenje mjesta u kojemu se poslužuje hrana.
Sve skupa upućuje svakako na zanimljivu priču kako su se u prvim restoranima zapravo servirale juhe, kako bi se putnik namjernik mogao okrijepiti i zagrijati. Od tada pa do danas nastale su i nastaju nove i kreativne recepture za juhe, spremljene na nebrojeno mnogo različitih načina. Ali jedno je neminovno – tko još ne poželi tanjur dobre domaće juhe?!
manje...


domaća tjestenina s pestom od raštike i pinjola - renesansa raštike!Ovo inovativno jelo oborit će Vas s nogu svojom kreativnošću i bogatstvom okusa! Naša domaća tjestenina rađena je na tradicionalni način – isključivo od domaćih sastojka: brašna, jaja i soli. A raštika… raštika je dragulj među povrćem! Svo svoje bogatstvo raštika prikazuje u nizu recepata tradicijske kuhinje. Ipak, u potrazi za inovativnim i novim okusima, a vođeni željom da ostanemo u znaku lokalne gastronomske tradicije, naša je posebnost i jer smo stare i zaboravljene recepte osmislili i obogatili daškom modernog! Želja nam je upoznati gosta s namirnicama koje su na škrtoj dalmatinskoj zemlji othranile generacije, a radi svojih posebnih nutritivnih svojstava postale su hit diljem svijeta. Jedna od takvih namirnica je i raštika!
više...
Kako bismo zadovoljili ukuse svih naših gostiju, nudimo vam ovo vrlo tradicionalno povrće, ali na inovativan način. Nekad hrana za siromašne, niskokalorična, ali izuzetno nutritivno bogata, „raštika“ je povrće koje se može vidjeti u svakom dalmatinskom vrtu. U našoj modernoj verziji ponovno se otkrila: visokokvalitetni sastojci kombinirani su u kreativnom - čak i vegetarijanskom – receptu, a posluženi su uz domaću tjesteninu u autentičnom ambijentu. Danas je ova super namirnica među traženom hranom kod „slavnih“ osoba, ali mi raštiku slavimo u novom ukusnom receptu – u vidu pesta s bademima, pinjolima, sirom i neizbježnim maslinovim uljem!
manje...


kolač od griza i lavandeStare tradicionalne dalmatinske slastice često su se radile od najjednostavnijih sastojaka koji su bili lako dostupni, ali su ih domaćice pripremale svojim muževima i sinovima pomorcima i za duga putovanja jer se takve slastice mogu dugo održati. Za naš kolač koristimo griz, koji se dobiva iz središnjeg dijela zrna pšenice i kao takav je nutritivno bogata prirodna namirnica. Od davnina osnovu većine recepata činili su bademi, a u nedostatku „materijala“ spretno su kombinirani najfiniji mirisni začini poput lavande i ružmarina koje sadrži i naš recept. Upravo ta maštovitost pri stvaranju finih, slatkih delicija koje su naoko jednostavne i skromne, ali ne i manje ukusne, čini bit mediteranske kuhinje.